Home  /  Boj na Ivankovcu

Boj na Ivankovcu

Jedan od događaja koji je svakako obeležio istoriju Srbije i ovog kraja.
0
5

Na samo nekoliko kilometara od Ćuprije, 18. avgusta 1805. godine odigrala se čuvena Ivankovačka bitka. Boj na Ivankovcu označio je kraj borbe protiv Janičara i početak rata naroda Srbije protiv Turskog carstva u Evropi

***

Istorijska je činjenica da je ovo prvi otvoreni okršaj srpskih ustanika, pod opštom komandom Karađorđa Petrovića i neposrednim rukovodstvom Milenka Stojkovića i Petra Dobrnjca, sa regularnom turskom vojskom, predvođenom Hafiz-pašom. Samouvereni paša hvalio se velikom veziru, da je krenuo u kaznenu ekspediciju protiv Srba, obećavajući kao taoce čitave porodice najviđenijih srpskih starešina. Na drugoj strani, vojvoda Milenko Stojković se uveliko pripremao. Podigao je tri šanca, u kojima je imao samo jedan gvozdeni topić, a dovoljno bećara, dobrovoljaca i vojnika, predvođenih istaknutim vojvodama jugoistočne Srbije – Petrom Dobrnjcem, Stevanom Sinđelićem, Ilijom Stošićem, Pauljem Matejićem i Milisavom Đorđevićem. Zaposeli su položaje na desnoj obali Velike Morave s namerom da dovedu Hafiz-pašu na prostor od Gilja do Ivankovca.

Otkrivši ustaničku nameru vezir je poslao vojvodi Milenku Stojkoviću pregovarače, ponudivši mu kneštvo u pošaluku, na šta je dobio odgovor : da Vojvoda Milenko Stojković više voli da bude srpski komadant nego turski beratlija i da neće biti prolaza dok su on i njegovi ustanici živi.

Kada je počeo I srpski ustanak 1804. godine, u Ćuprijskoj nahiji bilo je 93 sela 24 crkve i manastira, od kojih je 15 bilo zatvoreno još od ranijeg vremena. Na Ostružničkoj skupštini, u aprilu 1804. godine, učestvovao je i iguman manastira Ravanice Sava.

Resavska nahija je tokom cele ustaničke borbe bila u opštem spletu dgađaja, bilo da su se bitke vodile na toj teritoriji ili su se ljudi sa ovog područja borili i ginuli u borbama za oslobođenje i odbranu jugo-istočnih delova Srbije. Učestvovali su i sa R>usima u zajedničkoj borbi protiv Turaka kod Štubika i Malajnici ( 1807), pa na dole prema jugu.

U tim danima srpskog ustanka Ćuprija je pored ekonomskog središta predstavljala i značajno tursko vojno uporište. Prema raspoloživim podacima, tokom XVIII i XIX veka, u Ćupriji i na položajima oko nje, nikada nije bilo manje od 1500 do 2000 turskih vojnika a u njenim skladištima nalazilo se, odjednom, po 1500 kola i po 1200 konjskih tovara različitog ratnog i drugog materijala.

Godine 1805, Stevan Sinđelić, sa svojim Resavcima, je kod Jasenjara ( šuma nadomak sela Supska ) iz zasede potukao jedan odred turske vojske a ostatak je pobegao u Ćupriju. Na Srpskoj strani je poginuo Sojko Krivokuća iz <Markovca, poznati junak u smederevskoj nahiji.

U velikom boju na Ivankovcu, po pisanju prote Matije Nenadovića „dosta je palo sa obe strane, ali je pet puta više palo Turaka, jebo oni s polja jurišaju, a Srbi iz šanca dočekuju, i Turci vazdan svoje mrtve i ranjene odnose. Samih mrtvih turskih konja preko četiri stotine što je oko šanca ležalo, osim što je ranjeni odvedeno.“

Po kasnijim kazivanjima nekih savremenika u ovom boju Turci sa velikom štetom odu natrag, od 5000 svoji izgubivši. Toliko je mrtvih Turaka bilo, koje onde – koje po drumovima, da knez paraćinski Milosav Obradović nije mogao dovoljno kola rastočiti da ij potrpaju. Mrtvace Srbi ukopaše, a turske, koji nisu odnešeni, ostaviše, pošto im glave oko šaranpova podigoše i natakoše. Čisto poginuvši Srba i Turaka nezna se.

U ovom boju ranjen je i slavni zapovednik turske vojske Hafis-paša. “ Od komada rasprsnutog đuleta probijena mu je noga na dvoje, pa te rane rane umre ne stigavši ni do Niša.“

O bitci na Ivankovcu, knez Radijko Kojadinović iz sela Selevca u srezu jaseničkom je 1841. godine saopštio sledeće : “ Podigne se 1805. godine 11. avgusta Avis (Havis) paša iz Niša sa 34000 Turaka i ponese 5 kola kapa i 5 kola britvica, da Srblje posle pobede daruje. On udari na Ivankovac selo, gde se serbske vojske 9000 pešadije i 4000 konjanika, očekivajući ga, pod poglavicama: Petra Dobrnjca, Milenka Ključevca i Stevana Resavca.

Turci, kako se sunce rodi, na ovo mesto udare i opkole ga i tukli su se do zaoda sa opkoljenim sa sviju strana Srbima. Kada su videli Turci da Srbima ništa ne mogu učiniti, odstupe i odu u Paraćin sa svojom svojom silom. Dana 24. avgusta iste godine noću dopre vožd Đorđe Petrović sa 19000 Srbina i udari na Turke jurišom. Turci uplašeni zatvore se u šarampove ( šančeve ), dadu tri tovara blaga i on ih na njihovu molbu pusti, a oni se vrate u Niš, gde kad paša Avis dođe od sramote otruje se.“

Uspeh Srba u boju je bio potpun. Ta pobeda imala je izvanredan moralni značaj za borce i čitav sprski narod.Predstavljala je veoma bitnu prekretnicu u daljem sazrevanju ideje o potpunom oslobađanju srpskog naroda od turske vladavine.

***

Danas na Ivankovcu, postoji spomen-park, spomen-obeležje, u znak sećanja na naše junake protiv turskog carstva. Centralno mesto ovog kulturno-istorijskog spomenika, koji je sagrađen na potezu zvanom „Ludo brdo“, čini spomenik podignut u čast Milenka Stojkovića, koji se sastoji od postamenta pravougaonog oblika, na čijem vrhu je bronzana bista, rad akademskog vajara Miodraga Mitrovića. Šančevi su bili dubine oko pola metra i oni su u novije vreme rekonstruisani.

Sorry, the comment form is closed at this time.

Contact the property